„Malinska je biser Kvarnerskih otoka“ napisao je profesor sveučilišta u Beču., L. Waagen 1905. godine.
Turizam, koji je danas glavna gospodarska djelatnost, započeo je u Malinskoj na prijelazu 19. u 20. stoljeće, zahvaljujući razvoju željezničkog i parobrodarskog prometa. Prvi zabilježeni gosti bili su lovci, austrijski i mađarski aristokrati te riječki patriciji. U okolicu Malinske dolazili su u lov na šljuke i ostalu pernatu divljač. Ostaje zabilježen posjet Malinskoj nadvojvode Rudolfa Habsburškog i njegove pratnje, početkom 1887. godine. Vrijedno stanovništvo na sve je načine pokušavalo osigurati što bolju vlastitu opstojnost. Na cijelom otoku započelo se s osnutkom gospodarskih i trgovačkih društava. Takvo jedno društvo osnovano je u Bogovićima, 1904. godine. Bio je to oblik zadruge koja je po nižim cijenama stanovništvu pribavljala i prodavala prehrambene i ostale proizvode. I to je doprinijelo otvaranju prvih ugostiteljskih objekata. Oni su se u Malinskoj gradili, sve do 30-tih godina 20. st., domaćim kapitalom. Najprije su domaći ljudi pokušali postojeće objekte prilagoditi turizmu.
Prvi smještajno-ugostiteljski objekt otvoren je 1880. godine. Radio je kao gostionica i prenoćište, uglavnom za bogate lovce. Otuda i njegov naziv Al cacciatore (K lovcu), talijanski je naziv određen pod utjecajem talijanaša u tadašnjoj austrijskoj Istri i na Kvarnerskim otocima. Odlaskom Talijana, 1921. mijenja ime u Triglav. U početku je imao šest, a kasnije deset soba. Prvi su vlasnici bili Tomo i Petra Fabijanić. Bilo je to dugi niz godina omiljeno okupljalište Malinskara i Dubašljana. Danas nosi ime Adria, moderniziran je i otvoren samo za vrijeme ljetne turističke sezone.
Prvi poslijeratni hotel, izgrađen je 1920., zvao se Jadran, vlasnika Petra Škarpe. Taj nekadašnji hotel, danas je sjedište Općine. Prema kupalištu Draga gradi se 1923., istoimeni hotel Antona Milčetića, koji je raspolagao s velikom salom i kuhinjom. Bio je kapaciteta 54 kreveta. Danas su u toj zgradi ambulanta i streljana Športskog streljačkog kluba. Mate Galantić gradi 1926. Hotel Kvarner (danas više nije u funkciji), a braća Ivan i Mate Bogović, 1928. grade hotel Praha, u prizemlju je restoran s natkrivenom terasom.
Kraj 19. stoljeća bitan je za zdravstveni turizam u Malinskoj. Naime, 1894. godine u Malinsku počinju organizirano dolaziti članovi austrijskih Južnih željeznica zbog pogodnosti morske klime. Uskoro se 1909. godine otvara gostionica Slavija, koja uz prehranu pruža i mogućnošt noćenja pa je to početak bavljenja sezonskim hotelijerstvom. Tih je godina otvoreno više manjih gostionica, hotela i vila. Gotovo sve, osim jednog izgradilo je okalno stanovništvo.
Mještani različitih zanimanja i statusa, koji su imali viziju razvoja turizma, osnovali su Društvo za poljepšanje mjesta u Malinski, 1909. godine. U cijevima i svrsi rada, jednako se posvećuje pažnje uređenju novih objekata, smještajnih i ugostiteljskih, kao i uređenju šetnica, puteva, postavljanu klupa za odmor i čišćenju.
Utemeljeno je i Kupališno povjerenstvo 1929. godine. To je povjerenstvo imalo pred sobom prvu zadaću, a to je uređenje kupališta Haludovo i Draga te njihovo povezivanje obalnim putem.
Iste godine započinje i promidžbeno oglašavanje malinskarskog turizma. Snima se prvi promidžbeni film, čija je premijera održana u studenom 1929. na Sušku. Film je privukao veliku pozornost i bio je prikazivan u Čehoslovačkoj, Austriji i Njemačkoj. Sve se više pozornosti daje na obogaćivanje sadržaja odmora, pa se kupuju instrumenti i osnivaju glazbena društva. Među prvima je Tamburaška grupa, oko 1925. godine.
Tek 1931. sagrađen je u Malinskoj prvi ugostiteljski objekt stranim kapitalom. Bila je to Čehoslovačka dječja kolonija koja je raspolagala sa 172 kreveta i velikom kuhinjom. Sagrađeno je i dječje kupalište te park i manje sportsko igralište. Bio je to tijekom dugih godina uspješan objekt za odmor djece.
Od hotela Malin, iz 1936. do Hotelskog grada Haludovo, 1970. (koji nije u funkciji), u Malinskoj se izgradio veliki broj apartmana i više obiteljskih hotela s njegovanim okolišem i brojnim sadržajima za turiste.