Omišalj
Omišalj, prvi kaštel na koji nailazimo prelaskom Krčkog mosta na otok, zove nas na svoje kamene zavojite uličice koje su smještene na podlozi pretpovijesne gradine. Smatra se da je Omišalj dobio ime od latinskog naziva Ad Musculum , mjesto kod školjaka, odnosno naselje uz obalu.U uvali Sepen , ispod Omišlja bio je cvatući antički grad za potrebe veterena rimskih legija, Fulfinum. Na periferiji antičkog grada, nastao je u V. stoljeću impozantan ranokršćanski kompleks ( Mirine) gdje su benediktinci osnovali opatiju sv. Nikole.Dobro očuvan i obnovljen lokalitet Mirina, danas služi za održavanje koncerata i drugih kulturnih priredaba.
Romanička župna crkva s prijelaza 12. u 13. Stoljeće, prepuna je srednjovjekovnih, renesansnih i baroknih umjetnina. Uvijek se mora istaknuti da je u malom Omišlju sačuvano više reljefa nego u nekim većim mediteranskim sredinama. Omišaljski Lapidarij, zbirka je kamenih spomenika u kojem se nalazi Fulfinski natpis iz prvog stoljeća poslije Krista. Frankopani su itekako ostavili svoj trag. Ogradili su Omišalj obrambenim zidinama, Ivan VII. i sin mu Nikola dali su izgraditi obrambenu kulu ili kaštel 1476. Danas je ostao samo naziv pri kaštelu, Prikešte. Vrijeme Frankopana značajno je za afirmaciju glagolice – starog hrvatskog pisma, i staroslavenskog bogoslužja, tradicije koja u Omišlju živi do danas.
Njivice
Malo su ribarsko mjesto između Omišlja i Malinske, u pitomoj uvali gdje su brojne šetnice i šljunčane plaže. U počast ribarenju, podignuta je skulptura Ribara koju je napravio hrvatski kipar Zlatko Čular. Njivice se spominju prvi put 1474. godine u Darovnici Ivana Frankopana. Spomen već postojeće crkve sv. Marije ukazuje na to da je ona i okolno naselje sagrađeno ranije. U crkvi se može vidjeti kao potvrda takvome mišljenju, monolitni kamen s predromaničkim plutejem iz XI. st. Danas su Njivice, pune sunca i mediteranskog bilja jedno od privlačnijih mjesta za odmor posjetitelja svih naraštaja.